Falah Mousa

Istraživač

Savjetnik bivšeg predsjednika Iraka Džalal Talibanija za javno upravljanje i komunikaciju

Zapadni Balkan na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji 2025: Novo geopolitičko poglavlje

(English version of the text is on this link)

„Kako bi se ovaj trend preokrenuo, predstavljeni su inovativni pristupi, uključujući program „Digitalna nomadska viza za Zapadni Balkan“, koji nudi poreske olakšice i radne prostore za radnike na daljinu. Pored toga, inicijativa EU „Garancija za mlade Plus“ planira da do 2027. godine omogući 250.000 novih radnih mjesta u sektorima obnovljive energije, informacionih tehnologija i održive proizvodnje.“

Minhenska bezbjednosna konferencija (MSC) 2025. godine donijela je obnovljeni osjećaj hitnosti u vezi s evropskim integracijama Zapadnog Balkana. Dok rat u Ukrajini preoblikuje bezbjednosnu arhitekturu Evrope, regionalni lideri nastojali su da učvrste svoj put ka Evropskoj uniji, odolijevajući spoljnim pritiscima i unutrašnjim podjelama. S ciljem priključenja EU do 2030. godine, konferencija je ponudila ozbiljnu, ali stratešku procjenu onoga što je potrebno uraditi kako bi se premostio jaz između obećanja i stvarnosti.

Na kocki nije bilo samo članstvo u EU; radilo se o geopolitičkoj sudbini regiona koji je dugo bio bojno polje suprotstavljenih interesa – od Brisela do Pekinga i Moskve. Tokom trodnevnih ključnih diskusija, budućnost Zapadnog Balkana analizirana je iz perspektive bezbjednosti, ekonomske integracije i osnaživanja mladih.

Dilema pristupanja EU: Između optimizma i skepticizma

Jedno od najdominantnijih pitanja na MSC-u bilo je proširenje Evropske unije. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) rano je postavila ton, ponavljajući posvećenost EU integraciji Zapadnog Balkana.

„Njihova integracija nije samo geopolitička nužnost, već i moralna obaveza“, izjavila je, naglašavajući kako je ruska agresija u Ukrajini ponovo usmjerila pažnju Brisela na stabilizaciju njegovog susjedstva.

Crna Gora i Srbija i dalje su lideri u procesu pristupanja. Crna Gora je ostvarila značajan napredak, završivši pregovore u 30 od 35 poglavlja, iako i dalje postoje prepreke u politici konkurencije i ekološkim standardima. Srbija, uprkos napretku u ekonomskim reformama, suočava se s kontinuiranom kritikom zbog oklijevanja da uskladi svoju spoljnu politiku sa sankcijama EU protiv Rusije.

Njemački kancelar Olaf Šolc (Olaf Scholz) naglasio je širi stav EU: „Budućnost Zapadnog Balkana u EU zavisi od regionalne saradnje, a ne samo od pojedinačnog napretka.“ Ovaj pristup se poklapa s Berlinskim procesom, koji već više od decenije nastoji da harmonizuje trgovinu, infrastrukturu i rješavanje sporova u regionu.

Na MSC-u je postignut značajan diplomatski napredak kada je finalizovano pet od šest regionalnih sporazuma, uključujući i olakšavanje srpskog izvoza na Kosovo – pitanje koje je dugo bilo politički blokirano. Ipak, neriješeni problemi, poput zastoja u ustavnim reformama Sjeverne Makedonije i dubokih političkih podjela u Bosni i Hercegovini, jasno pokazuju da proces pristupanja ostaje izuzetno izazovan.

Ekonomska integracija: Između prilika i izazova

Ekonomska međuzavisnost Zapadnog Balkana i EU predstavlja istovremeno i šansu i izazov. Evropska unija čini 68% trgovine regiona i 74% direktnih stranih investicija, zahvaljujući Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju i Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA). Međutim, i dalje postoje velike razlike u industrijskoj konkurentnosti i infrastrukturnoj povezanosti.

Evropska komisija pokrenula je inicijativu „Global Gateway“, koja je izdvojila 9 milijardi eura za projekte transporta i energetike na Zapadnom Balkanu do 2030. godine. Očekuje se da će unaprijeđene transportne mreže, poput Mediteranske i Baltičko-Jadranske rute, skratiti vrijeme putovanja za 30%, poboljšati logističku efikasnost i podstaći regionalnu trgovinu. Istovremeno, ulaganja u obnovljive izvore energije – solarnu i vjetroenergiju – imaju za cilj smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva i modernizaciju elektroenergetskih mreža u skladu s evropskim standardima.

Ipak, ovim pozitivnim razvojem događaja konkurenciju pravi kineska Inicijativa „Pojas i put“ (BRI), koja je uložila preko 8 milijardi eura u infrastrukturne projekte širom Zapadnog Balkana. Auto-put Bar–Boljare, finansiran kineskim kreditima, postao je upozoravajući primjer dužničke zavisnosti, što je natjeralo evropske kreditore na intervenciju. U međuvremenu, ekspanzija termoelektrana na ugalj u Bosni i Hercegovini pod kineskim finansiranjem izaziva zabrinutost zbog moguće neusklađenosti s EU klimatskim regulativama.

Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas (Kaja Kallas), upozorila je na rastući ekonomski uticaj spoljnih aktera u regionu. „Moramo se suprotstaviti netransparentnim investicionim strategijama koje mogu ugroziti nacionalni suverenitet i dugoročnu ekonomsku stabilnost,“ naglasila je.

Uključivanje mladih: Ključni faktor za razvoj regiona

Jedno od ključnih pitanja MSC-a 2025. godine bilo je uloga mladih u oblikovanju budućnosti Zapadnog Balkana. Region se suočava s ozbiljnim demografskim izazovom – od 2010. godine, 40% kvalifikovane radne snage napustilo je svoje matične zemlje, što dodatno slabi lokalne ekonomije i političke procese.

Kako bi se ovaj trend preokrenuo, predstavljeni su inovativni pristupi, uključujući program „Digitalna nomadska viza za Zapadni Balkan“, koji nudi poreske olakšice i radne prostore za radnike na daljinu. Pored toga, inicijativa EU „Garancija za mlade Plus“ planira da do 2027. godine omogući 250.000 novih radnih mjesta u sektorima obnovljive energije, informacionih tehnologija i održive proizvodnje.

Međutim, kako je istakao Edin Koljenović, direktor Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), „mladi ne smiju biti samo primaoci politika, već i arhitekti regionalne transformacije.“

Bezbjednosni izazovi: Unutrašnje i spoljne prijetnje

Bezbjednost Zapadnog Balkana ostaje osjetljivo pitanje, podložno spoljnim uticajima i unutrašnjim tenzijama. Posebna sesija MSC-a „Od bureta baruta do bezbjedne veze: Kako Zapadni Balkan doprinosi stabilnosti Evrope“ naglasila je značaj regiona kao strateškog partnera NATO-a.

Planovi Kosova da do 2028. godine transformiše svoje snage bezbjednosti u zvaničnu vojsku izazvali su podijeljene reakcije, dok je NATO naglasio važnost regionalne stabilnosti.

Jedan od ključnih izazova jeste sajber bezbjednost i borba protiv dezinformacija. Predloženo je osnivanje Regionalnog centra za analizu hibridnih prijetnji, koji bi se bavio sajber napadima i stranim uplitanjem u političke procese.

Put naprijed: Test za Evropu

Sljedećih pet godina biće ključno za sudbinu Zapadnog Balkana. Ako Evropska unija ne uspije sprovesti svoje obaveze u konkretne politike, region bi mogao ostati u geopolitičkoj neizvjesnosti, umjesto da postane stabilan i integrisan dio evropske zajednice.

Uspjeh procesa evropskih integracija Zapadnog Balkana zavisiće od sposobnosti Evropske unije da prevede svoja obećanja u konkretne i opipljive mjere. To podrazumijeva efikasno sprovođenje finansijske pomoći i investicionih paketa, uz striktne mehanizme nadzora kako bi se osiguralo da ti resursi zaista donesu poboljšanja u oblastima upravljanja, infrastrukture i institucionalne otpornosti.

Regionalni lideri, sa svoje strane, moraju pokazati dosljednu političku volju za sprovođenje neophodnih reformi, borbu protiv korupcije i jačanje demokratskih institucija. Svaka od zemalja Zapadnog Balkana suočava se sa specifičnim izazovima, ali bez suštinskog napretka u vladavini prava, slobodi medija i funkcionalnim institucijama, put ka EU ostaće dug i neizvjestan.

Bezbjednosni izazovi i dalje predstavljaju veliku prepreku. MSC 2025 naglasila je potrebu za produbljenom saradnjom NATO-a i EU u regionu, kroz proširene bezbjednosne garancije, jačanje obavještajnih kapaciteta i izgradnju kapaciteta za borbu protiv hibridnih prijetnji. Predloženo je formiranje prekograničnih timova za krizno reagovanje, kao i unapređenje strategija sajber odbrane kako bi se region zaštitio od rastućih digitalnih prijetnji.

Ekonomska otpornost biće još jedan ključni faktor. EU inicijativa „Global Gateway“ predstavlja važan korak ka modernizaciji infrastrukture, ali bez ciljane podrške obrazovanju, inovacijama i zapošljavanju mladih, odliv mozgova nastaviće da koči dugoročni razvoj regiona. Ojačani mehanizmi regionalne saradnje, naročito kroz CEFTA i energetske integracione projekte, biće od suštinskog značaja za ekonomsku samoodrživost i smanjenje zavisnosti od spoljnih aktera.

Ako se ovi izazovi ne riješe efikasno, Zapadni Balkan rizikuje da ostane u geopolitičkom limbu – ranjiv na spoljne uticaje i bez jasne perspektive punopravnog članstva u EU. Odluke koje budu donesene u narednim godinama ne samo da će oblikovati budućnost ovog regiona, već će i testirati sposobnost Evropske unije da ostane vjerna svojoj strateškoj viziji i preuzetim obavezama.

mart 2025.

Prilikom korišćenja cijelog ili dijela teksta, potrebno je navesti ime autora i izvor sa kojeg ste tekst preuzeli (www.lobiranje.eu)