Dr. sc. Admir Čavalić

Ekonomista

Zastupnik u parlamentu FBiH

PROTEKCIONIZAM NAŠ SVAKIDAŠNJI

„Bez obzira na trenutno jačanje protekcionističkih politika, globalizacija ostaje nezaustavljiv proces. Bivši američki predsjednik Bill Clinton globalizaciju je opisao kao “ekonomski ekvivalent sila prirode, poput vjetra ili vode”, dok je Tony Blair svojevremeno izjavio: “Debata o globalizaciji je besmislena, kao i debata o tome da li jesen treba da slijedi ljeto”. Pritom je Blair naveo da zemlje poput Kine i Indije zauzimaju svoje mjesto na globalnom tržištu.“

Živimo u eri protekcionizma ili, preciznije, najave protekcionizma, prvenstveno od strane nove američke administracije, predvođene predsjednikom Donaldom Trumpom. Šta to konkretno znači? To podrazumijeva zaštitu domaće ekonomije putem carina, kvota, trgovinskih barijera i drugih mjera protekcije. Još preciznije, države preuzimaju obrazac ponašanja pojedinačnih kompanija, gdje izvoz vide kao pozitivnu ekonomsku aktivnost, dok se uvoz doživljava kao prijetnja domaćoj industriji. Ovaj pristup se direktno suprotstavlja dosadašnjoj paradigmi globalizacije i liberalizacije svjetske trgovine.

Predstavljanje države kao kompanije u skladu je s ekonomskim pogledima predsjednika Trumpa, koji je otvoreno zagovarao trgovinske barijere, nazivajući ih “najljepšim riječima u rječniku”. Posljedice ovakvih politika osjete ne samo konkurenti i geopolitički protivnici SAD-a, već i saveznici poput Kanade, koja se ponekad naziva “američkom provincijom”. Ova promjena paradigme stvara brojne izazove za velike svjetske sile, ali i za manje zemlje poput Bosne i Hercegovine, kao i za čitav Zapadni Balkan.

Protekcionizam nije došao preko noći

Važno je razumjeti da protekcionizam nije nov fenomen, niti se pojavio isključivo s Trumpovom (prvom i drugom) administracijom. Prethodna, Bidenova administracija nastavila je s politikama zaštite kritičnih industrija i lanaca snabdijevanja, naročito u sektorima poput mikročipova i energetske infrastrukture. Pandemija COVID-19 dodatno je ubrzala ovaj trend, jer su mnoge države počele naglašavati potrebu za ekonomskom samodovoljnošću i zaštitom domaćih resursa.

 

Protekcionizam se periodično javlja kroz historiju. Iako su MMF i druge ekonomske institucije uglavnom zagovarale liberalizaciju tržišta, u nekim slučajevima su države primjenjivale protekcionističke politike kako bi potakle industrijski razvoj. Jedan od ilustrativnih primjera je Brazil, koji je pokušao razviti vlastitu industriju kompjutera putem protekcionističkih mjera, ali je ta politika dugoročno bila neuspješna.

Brazil je u periodu od 1970-ih do kasnih 1980-ih vodio specifičnu ekonomsku politiku kojom je domaćim kompanijama omogućavao razvoj računarske industrije uz zabranu uvoza stranih računara i softvera. Iako je ova politika doprinijela razvoju određenih domaćih tehnoloških kompanija, dugoročno nije uspela zbog tehnološke stagnacije i nedostatka konkurencije, što je dovelo do ukidanja protekcionističkih mera krajem 1980-ih.

Historijski korijeni protekcionizma

Protekcionizam je duboko ukorijenjen u ekonomskoj historiji, još od vremena merkantilizma, kada se bogatstvo smatralo nečim što treba akumulirati i čuvati unutar nacionalnih granica. Trgovina se tada posmatrala kao igra nulte sume, u kojoj jedan dobiva, a drugi nužno gubi. Tek su kasniji ekonomski mislioci dokazali da trgovina može biti situacija “win-win”, gdje svi učesnici ostvaruju dobit.

Iako su klasični merkantilisti bili zagovornici protekcionizma, moderne ekonomske teorije, naročito one proizašle iz 20. stoljeća, naglasile su prednosti slobodne trgovine i međuzavisnosti globalnih tržišta. Ipak, protekcionizam se u raznim oblicima poput bumeranga vraća kao politička i ekonomska strategija u određenim periodima kriza i nesigurnosti. Ne iznenađuje da se pojavio sada, u vremenu uspostave novog svjetskog poretka.

Kako se postaviti u ovom kontekstu?

Bez obzira na trenutno jačanje protekcionističkih politika, globalizacija ostaje nezaustavljiv proces. Bivši američki predsjednik Bill Clinton globalizaciju je opisao kao “ekonomski ekvivalent sila prirode, poput vjetra ili vode”, dok je Tony Blair svojevremeno izjavio: “Debata o globalizaciji je besmislena, kao i debata o tome da li jesen treba da slijedi ljeto”. Pritom je Blair naveo da zemlje poput Kine i Indije zauzimaju svoje mjesto na globalnom tržištu. Naknadno se ovo predviđanje pokazalo tačnim. Kina i Indija su upravo iskoristile globalizaciju kako bi transformisale svoje ekonomije i zauzele dominantne pozicije na svjetskom tržištu.

 

 

Bosna i Hercegovina mora graditi bilateralne odnose

Za Bosnu i Hercegovinu, ključna strategija u ovakvom okruženju jeste uspostavljanje što šire mreže bilateralnih odnosa sa različitim državama. Također, postoji potreba za jačanjem trgovinskih veza sa SAD-om, čak i uz protekcionističke tendencije američke administracije. Pored toga, nastavak procesa pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) ostaje važan cilj, iako su trenutni pregovori, naročito s Rusijom, u zastoju.

U svjetlu globalnih ekonomskih promjena, Bosna i Hercegovina mora pronaći način da balansira između globalizacijskih tokova i nužnih mjera zaštite domaće privrede. Ključ leži u pametnom pregovaranju, strateškim partnerstvima i prilagođavanju globalnim trendovima kako bi se osigurao dugoročni ekonomski rast i stabilnost.

Za malu zemlju poput Bosne i Hercegovine nema i ne smije da bude dileme – svijet je pozornica koju treba iskoristiti.

februar 2025.

Prilikom korišćenja cijelog ili dijela teksta, potrebno je navesti ime autora i izvor sa kojeg ste tekst preuzeli (www.lobiranje.eu)