Nikolina Lozo

Master političkih nauka

Politička kriza u Bosni i Hercegovini – uzroci i (moguće) posljedice

 

U susret tridesetogodišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina nalazi se do sada u najvećoj političko-ustvanoj krizi. Hronološki posmatrano, navedena kriza uvertiru imala je još u julu 2023. godine kada je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Kristijan Šmit, kojeg vlasti Republike Srpske ne priznaju, nametnuo izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Tim odlukama predviđena su i nova krivična djela: “neizvršavanje odluka visokog predstavnik, napad na ustavni poredak i nepoštovanje presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”^[1]. Nakon izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokreće istragu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika^[2] za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Suđenje u predmetu Dodik i Lukić započelo je 16. decembra 2023. godine u Sudu Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Interes javnosti za suđenje bio je veliki, u periodu suđenja pred svako ročište pred Sudom Bosne i Hercegovine okupljali su se funkcioneri i pristalice SNSD-a. Prvostepena presuda u ovom predmetu donijeta je 26. 2. 2025. godine, gdje je Sud donio osuđujuću presudu kojom se isti oglašava krivim zbog počinjenja krivičnog djela neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine^[3]. Nakon prvostepene presude u Bosni i Hercegovini započinje politička kriza sa jedne strane prouzrokovana presudom Suda Bosne i Hercegovine, a sa druge strane postupcima Milorada Dodika i vladajuće koalicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Prve odluke Narodne skupštine nakon izricanja prvostepene presude bile su osporavanje odluka Kristijana Šmita i Suda Bosne i Hercegovine. Navedene odluke donijete su samo par sati nakon izricanja presude. 

---

^[1] https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-criminal-code-of-bosnia-and-herzegovina-2/?fbclid=IwAR2uMq4o8_lMEsfQpyZ_TroLWtPT2wN_mPlsN_0zgrnCVVuWAEsU8mgeUoE

^[2] Osim Dodika, istragom, a kasnije i suđenjem obuhvaćen je i v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske Mladena Lučića, koji je prvostepeno oslobođen iz razloga što nije bio upisan u sudski registar kao vršilac dužnosti.

^[3] https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/Donesena%20presuda%20u%20predmetu%20Milorad%20Dodik%20i%20drugi

Dan kasnije, Narodna skupština je izglasala četiri zakona po hitnom postupku. To su Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja “vanustavnih” institucija Bosne i Hercegovine (Suda Bosne i Hercegovine, Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i Državne agencije za istrage i zaštitu), Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Republike Srpske, dopuna Krivičnog zakona Republike Srpske i zakon o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija^[4]. Sve navedene zakone u Skupštini nisu podržali poslanici opozicije, a kao razlog su naveli što su ti zakoni predstava za javnost i u praksi nisu sprovodivi.

U posljednjoj deceniji u javnom diskursu često možemo čuti osporavanje legalnosti pravosudnih institucija u prvom redu Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Pitanjem legaliteta navedenih pravosudnih institucija bavili su se i stručnjaci iz ustavnog prava. U svom radu, Funkcionisanje države i metodi tumačenja, Goran Marković u posebnom poglavlju razmatra pitanje legitimiteta i legaliteta navedenih pravosudnih institucija. Marković iznosi argumentaciju da se osnivanjem Suda Bosne i Hercegovine ne dovodi se u pitanje dejtonska struktura Bosne i Hercegovine, niti izvršena podjela nadležnosti između države i entiteta, jer se ne zadire u ustavne nadležnosti entiteta, ne mijenjaju se njihovi sudski sistemi, niti se državi omogućava da interveniše u rješavanje sporova koji proističu iz primjene entitetskog prava. Sud Bosne i Hercegovine nije hijerarhijski nadređen entitetskim sudovima, nego postoji pored njih. Iako se osnivanjem Suda Bosne i Hercegovine mijenja  struktura pravosudnog sistema, to se ne čini na štetu autonomije entiteta i funkcionisanja njihovih sudskih sistema (Marković, 2012; 48)^[5]. Navedena argumentacija i objašnjavanje legaliteta i legitimiteta pravosudnih institucija na nivou Bosne i Hercegovine značajna je iz razloga što rukovodstvo Republike Srpske osporava njihov legitimitet i legalitet. Nakon usvajanja ovih zakona u Narodnoj skupštini, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića za napada na ustavni poredak. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je navedenu trojicu pozivao na saslušanje u Sarajevo, međutim oni se nisu odazvali. Iz tog razloga Sud Bosne i Hercegovine odredio je jednomjesečni pritvor nakon privođenja. Politička i ustavna kriza u Bosni i Hercegovini nastavljena je, a kraj joj se ne nazire. Krizu dodatno produbljuje činjenica da je u Narodnu skupštinu upućen novi nacrt Ustava Republike Srpske koji je usvojen i upućen je na javnu raspravu. Navedeni nacrt Ustava u sebi sadrži niz kontradiktornosti i spornih odredbi, a o kojima ne treba ovdje govoriti jer je navedeni dokument još u formi Nacrta. Dodatno situaciju komplikuje i nedostupnost rukovodstva pravosudnim organima. Navedenoj krizi ne nazire se kraj, a posljedice se već vide. U najavi su već nove sankcije protiv rukovodstva Republike Srpske od strane pojedinih zemalja EU, cijeli politički vrh već se sada nalazi na “crnoj listi” SAD-a. Na navedene postupke reagovala su brojne zemlje EU, ali i druge zemlje koje su osudile postupke Narodne skupštine. 

---

^[4] Nakon usvajanja i objavljivanja navedenih Zakona u Službenom glasniku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je privremenu mjeru kojom se navedeni zakoni suspenduju do konačne odluke.

^[5] U istom radu Marković navodi da ustavni osnov za osnivanje navedene pravosudne institucije (kao i drugih pravosudnih institucija) proizilazi iz člana 1.2 Ustava Bosne i Hercegovine koji definiše da je Bosna i Hercegovina pravna država. Članom 3.5 Ustava definisano je da Bosna i Hercegovina ima pravo osnivanja instirucija neophodnih za vršenje svojih nadležnosti. Ustavom nije predviđeno koje su to institucije. Na kraju Marković navodi da Kad pojedinci postupaju suprotno normama sadržanim u državnom zakonu, koji instrumenti stoje na raspolaganju državi da bi zaštitila svoj pravni poredak? Zaštita državnog pravnog poretka od strane entitetskih sudova, u situaciji kad postoji pluralizam pravnih poredaka, ne čini se opravdanim, pošto  država stvara pravni poredak, pa treba i da ga štiti (Marković, 2012; 47-48).

Na osnovu svega navedenog možemo zaključiti da je ovo zasigurno najveća politička kriza u Bosni i Hercegovini nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja ne prijeti da će preći i u bezbjednosnu. Ono što možemo tvrditi jeste da će pravosudne institucije na nivou Bosne i Hercegovine nastaviti svoj rad na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Usvajanje novog Ustava Republike Srpske malo je izvjesno, iako se u javnosti od strane predstavnika vlasti navodi kako postoji ⅔ većina za njegovo usvajanje. Navedena politička kriza ujedno pokazuje i nefunkcionisanje pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Veoma je nezahvalno govoriti da li će doći do privođenja političkog vrha Republike Srpske pred pravosudne institucije Bosne i Hercegovine. Izvjesnije je da će prvostepena presuda protiv predsjednika Republike Srpske biti potvrđena i da će nakon toga navedena politička kriza i biti završena.

april 2025.

Prilikom korišćenja cijelog ili dijela teksta, potrebno je navesti ime autora i izvor sa kojeg ste tekst preuzeli (www.lobiranje.eu)

Reference:

1. Marković, Goran: “Funkcionisanje države i metodi tumačenja”, Anali Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, (2012), 35-52
2. Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-criminal-code-of-bosnia-and-herzegovina-2/?fbclid=IwAR2uMq4o8_lMEsfQpyZ_TroLWtPT2wN_mPlsN_0zgrnCVVuWAEsU8mgeUoE)
3.  Donesena presuda u predmetu Milorad Dodik i drugi (https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/Donesena%20presuda%20u%20predmetu%20Milorad%20Dodik%20i%20drugi)
4. Sud BiH odredio da Dodiku, Stevandiću i Viškoviću nakon privođenja bude određen pritvor (https://www.slobodnaevropa.org/a/dodik-pritvor-saslu%C5%A1anje-sud-bih/33348228.html)
5. Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru o suspendovanju zakona usvojenih u NSRS (https://n1info.ba/vijesti/ustavni-sud-bih-zakoni-nsrs-privremena-mjera/)
6. NSRS je izvršio napad na ustavni poredak BiH: Za to je propisano najmanje pet godina zatvora (https://www.klix.ba/vijesti/bih/nsrs-je-izvrsio-napad-na-ustavni-poredak-bih-za-to-je-propisano-najmanje-pet-godina-zatvora/250227205)