Dr Miloš Grujić

Ekonomista

 

Obveznice – ima li rizika?

 

„Dodatni motiv za kupovinu narodnih obveznica može biti oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak, što ovu investiciju čini još primamljivijom. Početkom marta 2023. vlasti u Hrvatskoj su očekivale ukupno interesovanje šire javnosti do jedne milijarde evra. Na kraju, skoro 45.000 građana kupilo je obveznice u vrijednosti od 1,335 milijardi evra a institucionalni investitori su kupili dodatnih 515 miliona evra po kamatnoj stopi od 3,65 odsto.“

Narodne obveznice Republike Srpske

Narodne obveznice Republike Srpske postale su vruća tema koja izaziva debate i intrigira građane Republici Srpskoj. Ove investicije, koje nude potencijalno veći prinos od bankovnih depozita, otvaraju vrata brojnim pitanjima koje zaslužuju pažnju i analizu u okviru šireg društveno-ekonomskog konteksta. Interes za ove obveznice je posebno porastao nakon uspješne emisije u Hrvatskoj 2023. godine. Podsjećanja radi, Vlada Republike Hrvatske je u prvom kvartalu 2023. godine s emisijom takozvanih „narodnih obveznica“ napravila relativno veliki uspjeh. Obveznice su bile osmišljene za one koji nemaju hitne potrebe za novcem u naredne dvije godine. Kamata se isplaćuje kao fiksni povrat na uložen iznos a glavnica po dospijeću obveznice.

Dodatni motiv za kupovinu narodnih obveznica može biti oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak, što ovu investiciju čini još primamljivijom. Početkom marta 2023. vlasti u Hrvatskoj su očekivale ukupno interesovanje šire javnosti do jedne milijarde evra. Na kraju, skoro 45.000 građana kupilo je obveznice u vrijednosti od 1,335 milijardi evra a institucionalni investitori su kupili dodatnih 515 miliona evra po kamatnoj stopi od 3,65 odsto. Međutim, i pored ovog uspjeha, građani su zadržali oko 38 milijardi evra u bankama, što može da ukazuje na potencijal za dalji rast tržišta obveznica.

S druge strane, Srbija je 2017. godine imala manji uspjeh sa emisijom „štednih obveznica“. U Srbiji je emitovano nekoliko serija „štednih obveznica“ denominovanih u evrima i dinarima, sa različitim rokovima dospijeća, ali je prodata samo četvrtina od ukupno emitovanih 80 miliona evra. Razlozi za ovako slab rezultat mogu se pripisati nedovoljnoj informiranosti građana, nezgodnom trenutku na tržištu i lošim iskustvima iz devedesetih sa „zajmom za preporod“.

Karakteristike narodnih obveznica

Narodne obveznice se mogu opisati kao dugoročni dužnički instrumenti koje država ili entitet emituju s ciljem prikupljanja novca od građana za finansiranje javnih projekata ili za prevazilaženje budžetskog deficita. Kupovinom obveznica građani postaju kreditori države jer zauzvrat dobijaju redovne kamate. Ove obveznice mogu biti atraktivna investicija za građane jer, kako je za sada najavljeno, nude potencijalno veći prinos od depozita u bankama.

Do sada nije bilo zabranjeno da građani kupuju ove dužničke finansijske instrumente koje emituju entiteti. Svaki građanin je mogao da kupi municipalne ili entitetske obveznice tako što bi dao nalog brokeru da kupi obveznice na berzi. Za ovu kupovinu nije potreban visok nivo finansijske pismenosti ali činjenica je da je iznos prikupljen na ovaj način zanemariv u odnosu na iznose emisije. Prirodno, prevladavaju nalozi banaka, javnih i privatnih investicionih fondova te osiguravajućih društava.

Uobičajeno je da državne i entitetske obveznice, odnosno ove „narodne“ obveznice, mogu služiti kao prilika za diverzifikaciju ulaganja građana posebno u uslovima kada se većina ušteđevine drži u bankama ili ulaže u nekretnine. Osim toga, ove obveznice mogu biti prilika za aktivno uključivanje građana u ekonomski razvoj jer omogućavaju da građani učestvuju u finansiranju javnih projekata. Dakle, bez obzira na prinos, postojanje jasnih koristi od investiranja u obveznice može doprinositi većem interesovanju među stanovništvom. Novac prikupljen od narodnih obveznica može se koristiti za finansiranje javnih projekata: infrastrukture, zdravstva, obrazovanja ili drugih potreba koje su prioriteti za razvoj i postojanje Republike Srpske. Idealno bi bilo da se novac, umjesto isključivo za pokrivanje budžetskog deficita, iskoristi za projekte koji će donijeti zaradu ili nove poslove.

Transparentnost kao ključ uspjeha

 

Većina građana koja ima ušteđevinu uglavnom je drži u bankama ili se opredjeljuje za kupovinu nekretnina. Ovaj trend se može promijeniti ako se, između ostalog, po uzoru na razvijene zemlje poveća svijest o prednostima ulaganja na tržištu kapitala.

Da bi emisija narodnih obveznica bila uspješna, nužno je zadovoljiti nekoliko uslova. Prvi je povjerenje građana. Da bi se jačalo povjerenje u emitenta, važno je transparentno obavijestiti građane kako će se njihova ulaganja koristiti. Osim prinosa, koji će biti veći nego prinos na depozite u bankama, obveznice nude i sigurnost jer je povrat novca zagarantovan. Za očekivati je da prinos bude između četiri i šest odsto godišnje. Naime prinosi na trezorske zapise i na dugoročne obveznice koje emituje Srpska se kreću u tom rasponu. Izgledno je da se prinos kreće oko pet odsto. Trenutno, depoziti stanovništva u BiH iznose oko 17 milijardi KM, od čega je oko pola na depozitnim, a pola na transakcionim računima. U prosjeku, prema podacima Centralne banke BiH, kamatna stopa na depozite je manja od dva odsto godišnje. Razlika je očigledna. Vidjećemo koliko novca građana će privući ove obveznice a koliko će ostati u bankama na depozitnim računima. Još jednom, naglašavam i potrebu za transparentnošću i jačanjem povjerenja u vezi sa korišćenjem prikupljenog novca kako bi se povećalo povjerenje u emitenta i u ovaj finansijski instrument.

Iako nude sigurnost, narodne obveznice nose i određene rizike. Građani mogu biti zabrinuti zbog mogućeg neefikasnog korištenja sredstava ili nesigurnosti u vezi s ispunjavanjem obaveza od strane države. Promjene u kamatnim stopama i opšta ekonomska situacija mogu uticati na tržišnu vrijednost obveznica. Važno je da građani budu svjesni ovih rizika prije nego što odluče uložiti novac.

U najkraćem, za uspjeh emisije neophodno je obezbijediti atraktivne kamatne stope, jednostavan proces kupovine, relativno nisku nominalnu vrijednost obveznice odnosno „jeftinu“ obveznicu i visoku likvidnost. Mali investitori su uglavnom vrlo osjetljivi na rizik i ako bi ulagali na tržištu, potrebno je da te obveznice budu visoko likvidne kako bi mogli doći do svojih sredstava u slučaju potrebe i prije isteka roka dospijeća.

Skepticizam prema upravljanju javnim finansijama često dovodi do sumnje da će prikupljena sredstva biti korištena na odgovoran način. Opoziciono orjentisani građani bi mogli odlučiti da ne investiraju u narodne obveznice zbog osjećaja da time podržavaju zaduživanje vlade. Između ostalog, njihov doživljaj emisije je da njihov novac doprinosi povećanju javnog duga. Drugim riječima, nedostatak povjerenja u institucije može dovesti do otpora ulaganju u ove obveznice, jer građani ne žele biti dio procesa koji bi mogao imati dugoročne negativne posljedice po ekonomiju.

Ima li rizika?

Kao i kod svakog ulaganja, postoji rizik povezan s investiranjem u obveznice. Građani mogu biti zabrinuti zbog moguće nesigurnosti korišćenja prikupljenih sredstava ili eventualnog neispunjavanja obaveza vlade.

Ulagači treba da znaju da različiti finansijski instrumenti nude različite nivoe rizika i očekivanih prinosа. Na primjer, trezorski zapisi, su kratkoročni finansijski instrumenti koje smituje država ili entitet. Uobičajeno se smatraju najsigurnijim investicijama sa minimalnim rizikom ali skromnim prinosima. Državne ili entitetske obveznice nose nešto veći rizik ali nude stabilniji prinos. To ih čini privlačnim za konzervativne investitore. Po teoriji, ovaj rizik je veći što je veće vrijeme do dospijeća obveznice. Dalje, domaće akcije nude potencijalno veće prinose ali i veće nivoe zbog volatilnosti tržišta. S druge strane, strane akcije mogu povećati prinos ali nose rizike povezane sa valutnim fluktuacijama i političkim neizvjesnostima. Na toj skali, ulaganje u valute se mogu smatrati srednjim rizikom jer prinosi zavise od globalnih ekonomskih kretanja i monetarnih politika. Dalje, finansijski derivati, kao što su opcije i fjučersi ugovori, omogućavaju investitorima da upravljaju rizikom, ali često su složeni za razumijevanje i mogu da donesu potencijalno velike gubitke. Na kraju, kriptovalute predstavljaju visoko rizičnu i ekstremno volatilnu investiciju koja može donijeti izuzetno visoke prinose ali i značajne gubitke.

Uspjeh ovakve emisije bi bio signal bankama da bi morale da se prilagođavaju novonastaloj situaciji povećavanjem kamata na štednju i drugačijim pristupom firmama i građanima. Time bi bila ostvarena višestruka korist, jer bi građani više zarađivali a ostvario bi se snažan zamajac razvoju tržišta kapitala.

februar 2025.

Prilikom korišćenja cijelog ili dijela teksta, potrebno je navesti ime autora i izvor sa kojeg ste tekst preuzeli (www.lobiranje.eu)